Nevidljivi milion

Sagorevanje ogrevnog drveta proizvodi zagađenje, a ta činjenica se teško prihvata uzimajući u obzir da je to verovatno najstariji način grejanja koji ljudi koriste. Ipak, ne može se zanemariti zagađenje koje tako nastaje.

Prošle godine smo pisali da, prema Agenciji za zaštitu životne sredine SAD, jedan neefikasan kućni šporet na drva oslobađa količinu PM10 koja je jednaka količini koju u istom vremenu izbaci pet starih dizel autobusa. Njihova procena je da bi se zamenom svih neefikasnih uređaja efikasnijim ostvarilo smanjenje emisija koje bi dovelo do godišnjih ušteda u zdravstvenim troškovima od 29 milijardi dolara, i sprečilo preko 5000 smrti godišnje. Kakve su naše procene?

Nemamo ih. Ne zna se tačno koliko ima šporeta i peći i kakva im je efikasnost, kolike su emisije zagađujućih čestica iz ovih uređaja, šta o tome kaže Agencija, a šta Ministarstvo, Zavod za statistiku.

Onaj ko jako dugo prati ovu temu može da sa određenom dozom sigurnosti kaže da preko milion domaćinstava u Srbiji koristi ove uređaje kao osnovni izvor grejanja u domovima, oslanjajući se pre svega na kombinovane podatke Republičkog zavoda za statistiku iz prošlosti.

Više o ovoj temi pročitajte u autorskom tekstu Aleksandra Macure za Vreme.

Ne znamo kakav vazduh udišemo

U sezoni grejanja u Srbiji vazduh demantuje svoju definiciju koja kaže da se ne može videti, probati ili osetiti. Upravo u tom periodu godine beleže se najveća zagađenja, a kada bi se pratili saveti i uputstva koja Svetska zdravstvena organizacija izdaje na osnovu Indeksa kvaliteta vazduha, građani pojedinih gradova ne bi napuštali kuću. Na neki način, srećna okolnost je što zagađenje postaje očigledno te su građani u mogućnosti prilagoditi svoje ponašanje situaciji jer od nadležnih državnih organa ne dobijaju pravovremene informacije.

Suosnivači Jasminka Young i Aleksandar Macura u intervju za nedeljnik Vreme.

RES fondacija u Klimatskom selu na Adi

U okviru Nedelje klimatske diplomatije, RES fondacija je predstavila svoj izložbeni prostor na Klimatskom selu, održanom 29. septembra u Beogradu na Adi Ciganliji pod pokroviteljstvom Delegacije Evropske Unije. Na događaju su prisustvovali ambasadori, ministar zaštite životne sredine Goran Trivan, građani Beograda i mnogi drugi.

Nedelja klimatske diplomatije se održava širom Srbije i sveta u poslednjoj nedelji septembra, pod pokroviteljstvom Delegacije Evropske unije, u cilju podsticanja dijaloga i saradnje u borbi protiv klimatskih promena, predstavljanja uspešnih priča i podsticaja za dalju akciju. Najznačajniji od svih događaja je Klimatsko selo na Adi Ciganliji na kom ste imali priliku da se upoznate sa najnovijim tehnološkim inovacijama u okviru održive energetike i drugim povezanim oblastima.

Gosti su imali priliku da se upoznaju sa inovativnim energetski efikasnim tehnologijama Daikin kompanije. Partneri iz Pokreta Gorana Vojvodine su prezentovali gostima šta sve mogu uraditi samostalno i objasnili upotrebu solarne energije za svakoga. Nikola Vujović i Željko Zečević iz RES fondacije i iz sekretarijata Mreže dobre energije su govorili o prednostima i neophodnosti energetskog menadžmenta.

Takođe, uz navedene izglagače prisustvovali su profesor Marjan Ivanov i učenici tehničke škole “Mihajlo Pupin” iz Kule, koji su govorili kako je to postati tehničar za izvor obnovljive energije i kako že škola biti pretvorena u labaratoriju zarad klimatskih akcija, ujedno su i imali priliku i da se slikaju i razgovaraju sa ministrom Goranom Trivanom.

Drva i planine: zameni peć

Potreban je koncentrisani, dobro osmišljeni napor svih nivoa vlasti i svih razvojnih partnera svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini kako bismo bili u stanju da pomeramo planine. A ovde se radi o pomeranju planina od cepanica, planina od pepela, planina satkanih od zagađenja i planina čelika i lima u lošim uređajima.

Koliko smo danas daleko od toga?  Posmatraču sa strane bi se moglo učiniti da smo jako daleko. Postojeći strateški dokumenti koji se bave pitanjem energetske efikasnosti na nivou entiteta ponekad zabeleže stanje ali u merama izgube sve ove ljude koje a) ne zanima šta je kotlovnica jer je nemaju koji b) ne zanima termostatski ventil jer nemaju radijatore i koje c) baš briga za raspodelu troškova u više porodičnim stambenim zgradama priključenim na sisteme daljinskog grejanja. Ti ljudi su, kako smo napred naveli, uverljiva većina.

Pročitajte tekst Aleksandra Macure osnivača RES fondacije koji su objavili naši prijatelji izFondacija Heinrich Böll iz Sarajeva.