Nevidljivi milion

Sagorevanje ogrevnog drveta proizvodi zagađenje, a ta činjenica se teško prihvata uzimajući u obzir da je to verovatno najstariji način grejanja koji ljudi koriste. Ipak, ne može se zanemariti zagađenje koje tako nastaje.

Prošle godine smo pisali da, prema Agenciji za zaštitu životne sredine SAD, jedan neefikasan kućni šporet na drva oslobađa količinu PM10 koja je jednaka količini koju u istom vremenu izbaci pet starih dizel autobusa. Njihova procena je da bi se zamenom svih neefikasnih uređaja efikasnijim ostvarilo smanjenje emisija koje bi dovelo do godišnjih ušteda u zdravstvenim troškovima od 29 milijardi dolara, i sprečilo preko 5000 smrti godišnje. Kakve su naše procene?

Nemamo ih. Ne zna se tačno koliko ima šporeta i peći i kakva im je efikasnost, kolike su emisije zagađujućih čestica iz ovih uređaja, šta o tome kaže Agencija, a šta Ministarstvo, Zavod za statistiku.

Onaj ko jako dugo prati ovu temu može da sa određenom dozom sigurnosti kaže da preko milion domaćinstava u Srbiji koristi ove uređaje kao osnovni izvor grejanja u domovima, oslanjajući se pre svega na kombinovane podatke Republičkog zavoda za statistiku iz prošlosti.

Više o ovoj temi pročitajte u autorskom tekstu Aleksandra Macure za Vreme.

Ne znamo kakav vazduh udišemo

U sezoni grejanja u Srbiji vazduh demantuje svoju definiciju koja kaže da se ne može videti, probati ili osetiti. Upravo u tom periodu godine beleže se najveća zagađenja, a kada bi se pratili saveti i uputstva koja Svetska zdravstvena organizacija izdaje na osnovu Indeksa kvaliteta vazduha, građani pojedinih gradova ne bi napuštali kuću. Na neki način, srećna okolnost je što zagađenje postaje očigledno te su građani u mogućnosti prilagoditi svoje ponašanje situaciji jer od nadležnih državnih organa ne dobijaju pravovremene informacije.

Suosnivači Jasminka Young i Aleksandar Macura u intervju za nedeljnik Vreme.